Većina ljudi misli da će ih vježbanje izmoriti ukoliko su već umorni, no redovito vježbanje laganog intenziteta može podići razinu energije za čak 20%, a smanjiti umor za 65% otkrio je tim stručnjaka sa Sveučilišta u Georgiji posebno kod ljudi koji se malo kreću.
Vježbom se poboljšava zdravlje i štiti organizam od niza bolesti i poremećaja kao što su:
– stres
– osteoporoza
– križobolja
– povećan krvni tlak
– povećan kolesterol
– povećan šećer u krvi
– pretilost
– karcinom
U borbi protiv stresa, vježbanje pomaže kao način izbacivanja negativne energije iz organizma te se smanjuje osjetljivost na strest i olakšava borba s njim.Vježbanje smanjuje nivo „hormona stresa“ – kortizola, a povećava nivo endorfina – hormona zaslužnog za osjećaj sreće i prirodne energije. Smanjuje simptome križobolje s kojom se suočava velik broj ljudi. Neaktivnost pojačava osjećaj boli, mišićne napetosti i ukočenosti križne i lumbalne regije leđa. Američko društvo za borbu protiv raka navodi je fizička aktivnost primarna komponenta u prevenciji nekih oblika karcinoma. Prije svega se to odnosi na karcinome crijeva, maternice, debelog crijeva, dojke i pluća. Liječnici navode da vježbanje jača čovjekov imunološki sustav što pomaže u prevenciji karcinoma, ali i u usporavanju širenja malignih stanica ukoliko dođe do oboljenja. Manjak fizičke aktivnosti jedan je od najčešćih faktora rizika od srčanih oboljenja. Vježbanje jača srce, a samo zdravo srce može lakše pumpati krv kroz organizam. Uz to, pozitivno utječe na visok krvni tlak i smanjuje opasnost od srčanog udara. Vježbanje pozitivno utječe na omjer HDL kolesterola (dobrog kolesterola) naspram LDL kolesterola (lošeg kolesterola) i triglicerida te se na taj način smanjuje rizik od pojave povećanog kolesterola u krvi. Umjerena fizička aktivnost i uravnotežena prehrana smanjuju opasnost od razvoja šećerne bolesti tako da pomaže u koncentraciji glukoze u krvi. Redovito vježbanje utječe na regulaciju tjelesne težine. Ubrzava tjelesni metabolizam, što utječe na usporavanje taloženja masnih naslaga, ima pozitivan utjecaj na probavu. Potrošnjom većeg broja kalorija, od onih unesenih hranom, dolazi do gubitka kilograma i smanjenja mogućnosti da dođe do razvoja pretilosti. Aktivno bavljenje nekim oblikom tjelesne aktivnosti povećava koštanu masu, usporava početak pojave osteoporoze i propadanje kostiju koji su usko povezani sa starenjem. Iako se tjelesna aktivnost s visokom razinom sigurnosti može provoditi u većine odraslih, postoje određena stanja koja čine apsolutne kontraindikacije za tjelesnu aktivnost ili zahtijevaju poseban oprez, nadziranje i modifikaciju oblika i intenziteta vježbanja.
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
Kroz sportske aktivnosti utječe se na razvijanje i poboljšanje motoričkih sposobnosti. U njih spadaju: snaga, brzina, koordinacija, izdržljivost, fleksibilnost, agilnost, ravnoteža i preciznost. Što češćim treniranjem one se poboljšavaju.
Snaga
Snaga je sportaševa sposobnost koja se manifestira u savladavanju različitih otpora. Razvija se i primjenjuje u različitim sportskim aktivnostima. Snaga koju razvija mišić ovisi o broju aktiviranih motoričkih jedinica, pri čemu motoričku jedinicu čini jedna živčana stanica i sve njoj pripadajuće mišićne stanice.
Eksplozivna snaga je sposobnost koja omogućava sportašu da dade maksimalno ubrzanje vlastitom tijelu, nekom predmetu ili partneru. Manifestira se u aktivnostima kao što su bacanje, skakanje i udaranje.
Apsolutna maksimalna snaga je najveća sila koju sportaš može proizvesti u dinamičkom režimu rada mišića, prilikom, primjerice, dizanja utega velikih težina.
Elastična ili pliometrijska snaga omogućava sportašu efikasno djelovanje kada je potrebno djelotvorno sinkronizirati ekscentični i koncentrični dio motoričke aktivnosti. Primjer za to su skokovi.
Repetitivna snaga predstavlja sposobnost dugotrajnog rada, u kojemu je potrebno savladati neko vanjsko opterećenje koje nije veće od 75% od maksimalnog. Primjer su zgibovi i sklekovi, kada sportaš savladava težinu vlastitoga tijela.
Statička snaga je sposobnost koje se očituje u maksimalnoj izometričkoj kontrakciji mišića ili u uvjetima produženog statičkog rada, kada se naprezanjem zadržava određena pozicija.
Brzina
Brzina je sposobnost brzog reagiranja i izvođenja pokreta koje se ogleda u savladavanju što dužeg puta u što kraćem vremenu. Važne pretpostavke za postizanje brzine kretanja jesu: visoka aktivnost mišićno – koštanog sustava, elastičnost, sposobnost opuštanja mišića i kvaliteta sportske tehnike. Osnovne sposobnosti iz područja brzine jesu:
– brzina reakcije, odnosno reakcijska brzina je sposobnost brzog reagiranja na različite signale
– brzina pojedinačnog pokreta
– frekvencija pokreta je sposobnost brzog izvođenja više povezanih pokreta
Izdržljivost
Izdržljivost je sposobnost sportaša da sportska opterećenja određenog intenziteta uspješno svladava što duže vrijeme. U osnovi ove sposobnosti lei održavanje odgovarajućeg tempa aktivnosti i odgađanje pojave velikog umora. Određena je fiziološkim, psihičkim, biokemijskim, biomehaničkim i motoričkim faktorima.
Gibljivost ili fleksibilnost
Gibljivost ili fleksibilnost je sposobnost izvođenja pokreta s velikom amplitudom. U osnovi ove sposobnosti leže strukturne osobitosti mišića i ligamenata, te njihova elastičnost. Povećanjem gibljivosti značajno se smanjuje opasnost od ozljeđivanja ligamenata i mišića, poboljšava se ukupna motorička efikasnost te se poboljšava stabilnost lokomotornog aparata.
Koordinacija
Koordinacija je sposobnost upravljanja pokretima tijela, a očituje se brzinom i preciznom izvedbom složenih motoričkih zadataka za uspješno rješavanje koordinacijskih zadataka je nužna sinkronizacija viših regulacijskih centara živčanog sustava s prerifernim dijelovima lokomotornog aparata.
Preciznost
Preciznost je sposobnost koja omogućava da se aktivnostima gađanja, bacanja ili ciljanja pogodi određeni statičan ili pokreta cilj na određenoj udaljenosti. Za preciznu izvedbu pokreta potreban je dobar kinestetički osjećaj cilja, dobra procjena i kinestetička kontrola gibanja i dobra koncentracija.
