O sportu postoje različite definicije, ali danas bi se moglo reći: “ Sport je aktivnost iznadprosječne umne i tjelesne angažiranosti, čije efekte ostvarujemo različitim oblicima tjelesnih vježbi i aktivnosti prema dogovorenim pravilima neke igre ili izvedbe“.
Kakva je veza između pokreta i zdravlja? Pokret nas definira i utječe na cijeli organizam, a time direktno i na naše zdravlje. Tijelo djeluje kao cjelina i svi sustavi organa su međusobno povezani i ovise o pokretu i mehanizmima pokreta. Naše se tijelo neprekidno treba pokretati, radi razvoja i održavanja cijelog sustava, od djetinjstva do starosti te za to služi sustav za pokretanje, kojeg čine mišići, kosti i zglobovi. Bavljenje tjelesnom aktivnošću pozitivno utječe na ljudsko zdravlje, ali se u današnje vrijeme prakticira “sjedilački način života” i smanjena tjelesna aktivnost. Za većinu odraslih osoba tjelesna aktivnost je u profesionalnom radu, u dolascima i odlascima na posao kao i u obavljanju kućanskih poslova. Povećava se vrijeme provedeno sjedeći i gledajući TV i video, igrajući video igre, sjedeći u automobilu i surfajući internetom. Razina uobičajene svakodnevne aktivnosti smanjuje se u kako u odraslih tako i u školske djece i mladih. Istovremeno se opaža porast pojavnosti pretilosti i rizičnih čimbenika za razvoj kroničnih bolesti. Redovita tjelesna aktivnost u djece i mladih iznimno je važna za rast i razvoj, njihovo zdravlje i sposobnost, ranu prevenciju razvoja bolesti te utječe na njihovo zdravlje u odrasloj dobi. U mladenačkoj dobi usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi. Sedentarni i neaktivan način života povezuju se s većom učestalosti mnogih kroničnih bolesti i smanjenja funkcijskih sposobnosti krvožilnog i dišnog sustava kao i mišićno – skeletnog sustava tijekom starenja. Stoga je veza između pokreta i zdravlja ugrožena!
Suvremeni javnozdravstveni pristup promiče umjerenu tjelesnu aktivnost u dnevnom trajanju od barem trideset minuta, koja može biti provedena najednom ili u nekoliko puta tijekom dana. Potrebno je izabrati aktivnost u kojoj čovjek uživa, a koju ne doživljava kao kaznu. Ona treba biti primjerena dobi, kondiciji, zdravstvenom stanju i mogućim tjelesnim ograničenjima. Može se provoditi samostalno, u manjem društvu ili organiziranoj grupi. Redovito vježbanje u svakoj životnoj dobi poboljšava psihofizičko stanje, omogućava druženje i upoznavanje novih ljudi, povećava intelektualne sposobnosti, duhovno ispunjava, omogućava bolje odrađivanje dnevnih poslova (na radnome mjestu, u školi ili u kući). Bilo koja tjelesna aktivnost povoljno utječe na mentalno zdravlje čovjeka. Njome se zasićuje želja za pripadanjem nekoj ekipi, razvoj ličnosti, rješava se stresa i napetosti te si omogućuje priliku za uspjeh i rast samopouzdanja. Ono što je također izuzetno važno jest da se zahtjevnim tjelesnim vježbanjem smanjuje prag osjetljivosti na nelagode kao što je na primjer bol i razdražljivost te se povećava prag tolerancije prema drugim ljudima. Vježbanje također potiče obnavljanje stanica mozga te pozitivno utječe na rad dijelova mozga zaduženih za pamćenje, učenje i koncentraciju, a korisno ju je provoditi i u starosti da se očuva kratkotrajna memorija te je snažan antidepresiv koji potiče mentalno zdravlje. Vježbanje u trajanju od 30 minuta na dan 3 – 5 dana u tjednu, značajno popravlja simptome depresije i anksioznosti. Redovita fizička aktivnost produljuje seksualnu funkciju kod oba spola. Naime, mišićna snaga i tonus, izdržljivost i tjelesna forma te srčana funkcija izrazito pozitivno utječu na spolnu moć i kod muškaraca i kod žena. Razlozi bavljenja sportom ili posezanje za nekom tjelesnom aktivnošću su raznoliki, a najčešće su produkt želje za pobjedom, osjećajem važnosti, novcem, izvođenju onoga u čemu je čovjek kvalitetan. Dokazano je kako oni s visokom motivacijom za postignućem postižu bolje rezultate od onih jednakih sposobnosti, ali manje motivacije.
VAŽNOST TJELESNE AKTIVNOSTI ZA DJECU I MLADE
Igra i sport su sastavni dio života ljudi različite dobi i društvenog položaja, pogotovo djece i mladeži. Danas se sve više teži da se svako dijete, razvija ne samo u svojim umnim, društvenim i duhovnim dimenzijama, nego i u psihofizičkim. Mjesto koje sport zauzima u društvu ima veliku važnost i utjecaj. On predstavlja opće ljudsko dobro te je jedan od najizrazitijih oblika čovjekove kreativnosti. Sport je čovjeku prirođena aktivnost, budi u njemu interes i ima snažnu privlačnost. Sport je izvanredno odgojno sredstvo omogućavajući djeci da razviju svoje ljudske kvalitete, želju za natjecanjem, prihvaćanje poraza, bolje prihvaćanje problema i lakše obavljaju svoje radne i društvene zadaće te promovira zdrav način života izbjegavajući drogu, alkohol i kriminala koji su u današnje vrijeme vrlo rašireni. Sport osim očuvanja zdravlja, te stvaranja radnih i obrambenih sposobnosti ima i značajnu društvenu ulogu. Ta uloga je usmjerena na odgojno – obrazovne vrijednosti i provjeru tih vrijednosti kroz uspjeh sudionika, sa stalnom težnjom ka napretku. Utjecaj sporta na formiranje osobnosti je velik. Tjelesna aktivnost djeluje na zdravstvenu, funkcionalnu i estetsku komponentu djeteta, na njegovu volju i moral, intelekt i rad. Jedan od primarnih ciljeva zbog kojeg se počinje baviti sportom je postići što bolje, vrhunske rezultate, ali bavljenje sportom za djecu ima i druge poruke, a osobito su važne one koje imaju trajniju vrijednost, a to je da se i nakon aktivnog bavljenja sportom razvija pravilan odnos prema zdravlju, načinu života prehrambenim navikama.
